top of page

 

 

 

 

 

 

Japanci su napravili najmanju ikada odštampanu knjigu čije su stranice velike 0,75 milimetara. Mikro knjiga ne može da se čita golim okom, već su neophodne posebne naočare. 

 

Japanska mikro knjiga ima 22 stranice

 

veličine 0,75 milimetara. Nju nije moguće

 

čitati golim okom, već da bi se

 

pogledala napisana imena i jednobojne

 

ilustracije japanskog cveća potrebne su

 

posebne naočare. 

 

 

 

 

 

 

Knjiga "Butan: Vizuelna odiseja kroz poslednje carstvo Himalaja", teška je oko 60 kilograma, dimenzija 1,5  x 2,1 m i odštampana je zahvaljujući najsavremenijoj HP tehnologiji: HP štampaču velikog formata, ultravioletnim mastilima i papiru, u Masačusets Institutu za tehnologiju (Kembridž, Masačusets, SAD).

Sadrži više od stotinu stranica zadivljujućih fotografija zemlje ušuškane između Nepala, Tibeta i Indije koju često zovu "poslednjim rajem na zemlji".

Danci će objaviti najdeblju knjigu na svetu u izdanju državnog fonda za osiguranje od nezaposlenosti.
Predstavnik Fonda Simon Bauer kaže "Svrha ove knjige je da podstakne raspravu o stalnom povećanju birokratskih zahteva Danske o isplati ovakve vrste naknada".
Ova knjiga je pre pedesetak godina brojala je svega 421 stranicu. Do 2000. godine broj stranica se popeo na neverovatnih 17.000, a od tada do danas dodato je još  7.000 stranica. 
Iz ovog fonda očekuju da će njihova knjiga ući u Ginisovu knjigu rekorda kao najdeblja knjiga na svetu.

"Biblija" ubedljivo najprodavanija i najčitanija. Prema zvaničnim podacima, prodata je u 4.390.000.000 primeraka.

Najzanimljivija knjiga

Tvrtko Jakovina

Trenuci katarze

Monografija

 

Dvadeseto stoljeće, u kojem se isprepleću neviđeni tehnološki napredak i najveći svjetski sukobi, bez sumnje je najdramatičnija, najkrvavija dionica svjetske povijesti. To je ujedno i stoljeće koje je najbolje dokumentirano. O oba svjetska rata, o nebrojenim sukobima od balkanskih ratova s početka stoljeća do ratova na području bivše Jugoslavije s njegova kraja ispisane su bezbrojne knjige i analize. Dvadeseto stoljeće obilježili su mnogi događaji i ljudi. Trenuci katarze: prijelomni događaji XX. stoljeća jednoga od najaktivnijih povjesničara mlađe generacije Tvrtka Jakovine daju kratak pregled političke povijesti prošloga stoljeća. Od Velikoga rata do pada Berlinskoga zida iz onoga što se voli nazivati kratkim stoljećem Jakovina izdvaja upravo događaje i osobe koji su obilježili i krojili političku povijest.

Najveća knjiga

Najstarija odštampana knjiga

 

Najstarija odštampana knjiga je Biblija, koju je u nemačkom gradu Mainzu, oko 1455. godine, na pokretnoj štamparskoj mašini odštampao Johannes Gutenberg.

Takođe, najprodavanija, ali i najrasprostranjenija knjiga na svetu je isto Biblija, sa više od dve milijarde prodatih primeraka. Takođe drži titulu i najviše prevođene knjige: na dve hiljade i dvesta jezika i dijalekata.

Najmanja knjiga koja se čuva u Srbiji je dimenzija pet sa pet milimetara, ‚‚Olimpijska zakletva‚‚.Štampana je u Nemačkoj 1970. godine.

Ušla je u zbirku minijaturnih knjiga Narodne biblioteke.
 

 

 

 

Knjiga vraćena posle 288 godina

Ako se plašite da odete u svoju biblioteku jer već nekoliko dana kasnite s vraćanjem knjige, možete da se utešite najvećim svetskim kašnjenjem, koje se meri u vekovima: 288 godina. Biografija jednog nemačkog nadbiskupa pozajmljena je iz britanske univerzitetske biblioteke 1668. godine, a vraćena tek 1956. Kašnjenje, na sreću zaboravne mušterije (i njegovih naslednika), nije naplaćeno.

Brzo čitanje

 

Najbolji način da naučite da čitate brže je da čitate brže. Možda zvuči paradoksalno, ali zaista je tako. I te kako je moguće da čitate brže i da pri tom razumete ono što ste pročitali,  ali naravno ukoliko svesno uložite napor da to i uspe. Probajte da ovaj članak pročitate do kraja što brže možete. Kada završite, preispitajte se koliko ste razumeli od onoga što ste pročitali i jeste li „uhvatili” smisao. Bićete iznenađeni koliko vam je toga ostalo u sećanju, a da pri tom u čitanju i niste obratili pažnju na svaku reč.

U nastavku vam nudimo još nekoliko saveta kako da predupredite iščitavanje obaveznog nastavnog štiva.

1. Pripremite svoje telo za brzo čitanje – Ustanite sa udobnog kauča i sedite za sto. Sedite na polovinu stolice, ispravite leđa i spustite stopala na pod. Čak se preporučuje da se ponekad čita i stojeći.

2. Postavite sebi vremenski limit – Dok čitate, koristite  sat ili štopericu i merite vreme koje vam je potrebno da iščitate tekst koji ste sebi „zacrtali”. Pri tom, nemojte juriti sekunde jer će vam to odvratiti pažnju od cilja, zato budite realni. Poenta je da vam merenje vremena bude podstrekač, a ne ometač. Potrudite se da čitate što brže, ali da ipak nakon čitanja imate uvid u to šta ste pročitali.

3. Opustite se – Jedino ako ste opušteni ima smisla da čitate sa razumevanjem. I ne samo to, čitanje će biti i brže i lakše. Opuštenost pospešuje koncentraciju. Ali pažljivo! Da se opustite, ne znači da zaspite. Morate biti opušteni, ali i u pripravnosti u isto vreme.

4. Vežbajte očne mišiće – Dok čitamo, naše oči brzo prelaze preko stranice, nevezano od toga koji tačno deo čitamo. Očima možemo odjednom da se fokusiramo na tri reči. Da bismo izbegli to da očima nesvesno lutamo po strani u potrazi za odgovarajućim fokusom, najbolje je da prstom pratimo tekst. Što brže pomerate prst, brže će se pomerati i očni mišić, vi ćete biti koncentrisaniji i brže čitati.

5. Registrujte loše navike u čitanju – Prilikom čitanja naše oči prave izvesne regresije, odnosno vraćaju se na onaj deo teksta koji smo već pročitali i ponovo iščitavaju reči. Uzmite nekoliko kartica, njima prekrijte tek pročitani tekst i obratite pažnju na to koliko vam puta pogled skrene u tom pravcu i koliko puta pomerite kartice. Nemote se deprimirati ako konstatujete da se mnogo često vraćate na prethodno. U početku je to normalno. To što ste toga svesni pomoći će vam da to brže iskorenite. Takođe će vas uspoiti ukoliko čitate naglas ili pomerate usne dok čitate. Obratite pažnju da li i to radite jer vas to i te kako ometa u brzom čitanju.

6. Ako ste u vremenskom škripcu, samo bacite pogled – Kada ste u žurbi, probajte da predjete bar pogledom na bitne stvari umesto čitanja celog teksta. Pročitajte naslove, podnaslove, liste, grafikone, rezimea i stavove. Rezimei su posebno važni, oni se obično nalaze na početku ili na kraju poglavlja ili odeljka.

7. Ostanite fleksibilni – Setite se da brzina nije sve. Vešti čitaoci znaju kako da koriste brzinu čitanja u skladu sa materijalom koji čitaju. Neki stručni tekstovi sigurno da zahtevaju usporeniji pristup čitanja od čitanja stripa. Takodje možete koristiti različite tehnike za isti materijal. Na primer, možete prvo samo preleteti preko ključnih reči i ideja, a zatim se vratiti na teže delove za sporije i temeljnije čitanje.

 

Zašto je važno čitanje knjiga?

 

Ako izuzmemo literaturu, stručne i druge knjige koje se čitaju za vreme studiranja, kada ste poslednji put pročitali neku knjigu koja vam nije obavezna ili „za svoju dušu“?

 

Ako imate takvu naviku čitanja treba da se potrudite da je zadržite. Međutim, prema poslednjim istraživanjima, manje od dva odsto ljudi u ovoj zemlji čita knjige. Kada prođu ispiti, a naročito na leto, nalaze se drugi načini za „ubijanje vremena“. Knjige su dosadne samo kada čitamo nešto što nas ne interesuje.

Ako nemate naviku da u slobodno vreme čitate knjige, možda još niste otkrili šta vas interesuje. To može da vam zvuči čudno, ali mnogi ljudi to otkriju tek kada se odluče da pročitaju neku knjigu koju su dobili kao poklon za rođendan, ili je pronašli kod kuće. Možda ćete otkriti da vam odgovaraju naučno-fantastični romani ili ljubavni, istorijski, kriminalistički i drugi. Nekome će više prijati čitanje pesama i „pronaći će se“ u poeziji. Postoji mnogo žanrova koji vas mogu interesovati, a kada krenete da čitate to lako može da pređe u naviku. Na internetu možete da pronađete knjige koje biste mogli da pročitate, a zatim da ih potražite u knjižarama ili bibliotekama.

Čitanje je korisno jer u velikoj meri može da obogati vaš vokabular, poboljšava sposobnost koncentracije, gradi samopouzdanje tako što čete biti bolje informisani i znaćete više o oblasti iz koje čitate, imaćete više tema za razgovor sa drugima i manje će vam biti dosadno i vreme ćete kvalitetno potrošiti.

Takođe je poželjno da čitate knjige na stranom jeziku jer ćete tako napredovati i u stranim jezicima, naročito ako ih tek učite. Čitanje može biti odlična zabava dok se vozite autobusom, dok ste na letovanju ili pred spavanje. Redovno čitanje ne znači da postoji broj knjiga koje treba da pročitate u nekom vremenskom periodu već samo da imate naviku da čitate kada imate vremena.

Aleksandra Vitorović

 

 

 

 

bottom of page